Petak, April 19, 2024

Zanimljiv lokalitet na planini Rudnik

Iako je tek nedavno lokalitet Prljuša na Rudniku proglašen arheološkim nalazištem prva iskopavanja započela su još 1980.godine. Radovi su nastavljeni 2010. godine u organizaciji Arheološkog instituta iz Beograda i Muzeja rudničko-takovskog kraja.

Na Rudniku su otkrivene velike podzemne galerije u kojima se pre više hiljada godina eksploatisala ruda bakra.

''Ono po čemu se rudnik na Prljuši izdvaja od ostalih na Balkanu jeste veličina prostora na kome je eksploatisana ruda bakra, a to je površina od 2,5 hektara, što svrstava Prljušu u red najvećih praistorijskih rudnika u Evropi'' kaže Dragana Antonović, naučni saradnik Arheološkog instituta u Beogradu.

Antonović dodaje da je Objekat 1 jedan do sada najbolje istraženo okno praistorijskog rudnika, te da je ono pružilo podatke o tehnološkom znanju rudara koji su tada radili na ovoj planini.

Lokalitet je više hiljada godina izložen uticaju klimatskih promena pa je njegov izgled bitno izmenjen u odnosu na praistoriju, kada je tu iskopavana ruda. Velika količina usitnjenih stena pokriva ceo lokalitet, naročito njegovu donju polovinu, gde dostiže debljinu od nekoliko metara. Otkriveno je 14 potencijalnih rudarskih okana.

Izgled i tragovi na stenama u oknu pokazuju da se oksploatacija rude obavljala pomoću kamenih batova, različitih dimenzija i težina.

U timu arheologa je i dr Vidan Dimić, koji objašnjava da su tada korišćene rožnate, drvene i kamene alatke. ''Ipak za razbijanje stena na ovakvim lokalitetima bili su potrebni masivni čekići, rudarski kameni batovi. Na Rudniku smo pronašli više od 800 takvih alatki, različitih veličina. To je najveći broj pronađenih batova u Evropi. Koristilo se nekoliko vrsta kojima se razbijala matična stena u kojoj se nalazila ruda.'' Dimić objašnjava da oni zapravo potvrđuju da se baš na tom mestu odvijala intenzivna ekploatacija rude.

I dalje će se na lokalitetu Prljuša istraživati kako bi se napravila rekonstrukcija praistorijskog rudarstva. Veći deo već je prezentovan široj publici, a dostupan je turistima koji u obilasku planine Rudnik često tragaju za kristalima na ovom praistorijskom rudarskom oknu, ali i uživaju u predivnom pogledu.